Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina

Potpuno smo usklađeni sa svim načelima Bolonjske deklaracije, studenti tijekom studija skupe 180 ECTS bodova, što je neophodno da mogu nastaviti prema magisteriju i doktoratu ukoliko žele. Nastava se održava u malim grupama, a imamo prostor i opremu koja je iznad hrvatskog prosjeka. SVI nositelji kolegija su magistri ili doktori znanosti s izborima u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja (predavač, viši predavač, prof. visoke škole, docent ili prof.). SVA nastava se održava u Krapini. Ugovorom o osnivanju onemogućeno je izvlačenje dobiti, već se ona mora uložiti za poboljšanje uvjeta studiranja. Postoji usporedivost sa sličnim ustanovama zapadne Europe tako da postoji i mogućnost razmjene studenata,…

Misija i vizija VHZK

Misija

Misija VHZK jest produciranje visokoobrazovanih stručnjaka koji će uspješno odgovarati suvremenim poslovnim izazovima te, posljedično, podizanje razine kvalitete visokoškolske poduzetničke edukacije u Hrvatskoj. Kroz studijske programe promovirati znanja relevantna za društvo, uz uvažavanje poslovne etike i uz provođenje visokih vrijednosnih kriterija. Uloga je Veleučilišta “Hrvatsko zagorje” Krapina i da osmisli, ispituje i razvija inovacije u oblasti tehničkih znanosti i ekonomike te da kroz znanstvenu i tehničku podršku pomaže razvoju županije i šire.

Vizija

Vizija VHZK jest postati elitna visokoškolska ustanova (VHZK) prepoznatljivog imidža tržišno orijentirane organizacije koja pruža usluge vrhunske kvalitete. Kvalitetnim prijenosom kompetencija stvarati stručnjake sposobne za uspješno rješavanje poslovnih izazova budućnosti. Namjera je da Veleučilište osposobi lidere koji će voditi napredak gospodarstva u županiji i Republici Hrvatskoj, mlade stručnjake sposobne da se uključe u europsko tržište rada.

Razlozi za pokretanje

Krapinsko-zagorska županija smještena je uz samu granicu s Republikom Slovenijom. Površinom je to manja županija, ali je jedno od najgušće naseljenih područja Republike Hrvatske. Iako (velikim dijelom) graniči sa Zagrebačkom županijom , gospodarski najrazvijenijim dijelom Hrvatske, godinama ima izrazito niske stope gospodarskog rasta i sve drastičnije zaostaje u gospodarskim, ali i drugim segmentima života.

Krapinsko-zagorska županija ima (prema posljednjem popisu) 142 432 stanovnika. Postotak ljudi s višom i visokom stručnom spremom daleko je ispod republičkog prosjeka, a da ne govorimo o prosjeku razvijenih europskih zemalja.

Županija godinama školuje ljude za druge razvijene dijelove države, ali i za zemlje Europe i svijeta. Sve se svodi na to da se završi srednja škola u Županiji, a visoko obrazovanje u Zagrebu, Varaždinu ili negdje drugdje u Hrvatskoj, a u zadnje vrijeme sve više i u Sloveniji, a tek se neznatan broj vraća u Zagorje. Takva depopulacija prostora i odljev mozgova onemogućuju razvoj i doprinose daljnjem osiromašenju.

Razvoj gospodarstva Republike Hrvatske, a posebno razvoj njezina sjeverozapadnog dijela kamo pripada i Krapinsko-zagorska županija ovisi o razvoju poduzetništva, prometnoj povezanosti te informatici i računalstvu kao sastavnom dijelu kako gospodarstva tako i društvenih djelatnosti. Danas postoji jaz između potreba malih i srednjih poduzeća i znanja koje daju sveučilišni studijski programi.

Županija i Grad ne mogu graditi strategiju razvoja visokog školstva, a time i gospodarstva, na višim školama i fakultetima čija su sjedišta u drugim županijama.

Moderan pristup razvoju gospodarstva temelji se na društvu znanja i visoko učinkovitom i svrhovitom poslovnom obrazovanju


Moderan pristup razvoju gospodarstva temelji se na društvu znanja i visoko učinkovitom i svrhovitom poslovnom obrazovanju, a Bolonjski proces teži k povezivanju visokog obrazovanja i gospodarstva, osobito na regionalnom nivou. Gospodarski sustav traži stalno usavršavanje, racionalizaciju, kreativnost i inovacije u cilju povećanja učinkovitosti. Iskustva razvijenih zemalja govore o potrebi cjeloživotnog obrazovanja, a otvaranjem veleučilišta kvalitetni bi se programi približili i takvim potencijalnim studentima.


Glavna je svrha stručnih studija Informatika, Prometna logistika i Operativni menadžment stvaranje kadra potrebnog za uspješno vođenje osnovne djelatnosti u poslovnim organizacijama koje čine jezgru privrednog i društvenog razvoja Krapinsko-zagorske županije.


Obrazovanje polaznika tih stručnih studija (Informatika, Prometna logistika i Operativni menadžment) utemeljeno je na izučavanju onih disciplina koje su nužne za uspješno vođenje poslovnih organizacija vezanih za logistiku prometa, poduzetništvo i informatičku tehnologiju. Odabir stručnih predmeta, njihov raspored po godinama te opseg izučavanja svake pojedine discipline usklađeni su prvenstveno s projektiranim potrebama polaznika. Temeljne discipline – matematika, statistika, strani jezik, informatika, ekonomija- daju polaznicima opća znanja potrebna u suvremenom poslovanju. Stručni predmeti pokrivaju stručna znanja potrebna za uspješno vođenje poslova struke, ali i specifična znanja potrebna gospodarskom razvoju Županije.

Oko 1500 učenika svake godine završi srednju školu u KZŽ i treba im pružiti mogućnost nastavka školovanja, a time i višu kvalitetu znanja i vještina za djelotvorno obavljanje raznolikih poslova.

Iako sposobnost i interesi postoje, znatan broj njih ne nastavlja obrazovanje zbog materijalnih razloga. Studiranje izvan mjesta boravka stvara prevelike troškove puta, smještaja, hrane. Sustav dodjele studentskih domova ne omogućuje siguran jeftiniji smještaj i hranu .… Određen broj tih mladih ljudi ne može napustiti roditeljski dom jer su neophodni za opstanak domaćinstava, uglavnom na selu, gdje se bave poljoprivredom.

Izrazito nepovoljna struktura stručne spreme, slab razvoj gospodarstva, tradicionalna orijentiranost prema tekstilnoj, drvnoj i drugim granama s jako malim i neredovitim plaćama, natprosječna nezaposlenost, nezainteresiranost gradova i općina da stipendiraju studente za druge, daleko bogatije, krajeve … stvaraju krug bez izlaza. Roditelji nemaju sredstava za školovanje djece izvan mjesta boravka, a bez školovanja nema razvoja i mogućnosti osiguravanja potrebnih sredstava. Otvaranjem Veleučilišta omogućuje se i tim mladim ljudima nastavak školovanja, ali i onima koji tu priliku nisu imali prošlih godina.

Naravno da će kvalitetni programi privukli i dio studenata iz okolnih županija.

Nisu samo materijalna sredstva problem niti su jedini razlog zbog kojeg je tako malo visokoobrazovanih ljudi u Županiji. Studenti koji odlaze na školovanje izvan Županije uglavnom nalaze posao u mjestu studiranja i tamo trajno ostaju. Time Županija gubi najkvalitetnije ljude koji bi trebali biti nositelji razvoja.

Sastav osnivača govori o potrebi otvaranja veleučilišta u Krapini.

Tu su, osim Županije i jedinica lokalne uprave, i jaki privredni subjekti koji znaju da bez školovanih sposobnih mladih ljudi nema opstanka na tržištu. Osnivači su spremni stipendirati dio studenata i tako omogućiti najsposobnijima da nastave školovanje unatoč lošoj financijskoj situaciji. Dio sredstava koji studenti izdvajaju za školovanje izvan Županije ostao bi u njoj, što bi se opet moglo uložiti u stipendije.

Što se tiče programskog profiliranja Veleučilišta i razvoja drugih studijskih programa, želimo naglasiti da smo za predložena tri stručna studija dobili široku potporu sadašnjih srednjoškolaca, budućih studenata, kao i svih osnivača.

Posebno ističemo da je u raspravi na županijskoj skupštini koju sačinjavaju izabrani predstavnici gotovo svih jedinica lokalne samouprave bilo istaknuto zadovoljstvo izabranim stručnim studijima prilikom prihvaćanja ugovora o osnivanju Veleučilišta. Na tome su posebno inzistirali osnivači iz redova gospodarstva.

Sami stručni studiji daju široku moćnost zaposlenja i potiču vlastite poduzetničke aktivnosti.

Krapinsko-zagorska županija nema direktnog utjecaja na rad drugih stručnih studija što ih sada provode pojedine druge sveučilišne institucije na području Županije.

Smatramo neophodnim voditi brigu o budućnosti obrazovanja u županiji. Jedinice lokalne samouprave će povodom toga povećavati financijska sredstva koja izdvajaju za stipendije, jer smatraju da će ulagati u ciljano školovanje i u studente koji će svojim stručnim radom omogućiti razvoj svoga kraja. Iako je školarina nešto veća nego na pojedinim «državnim» studijima u Zagrebu ipak su ukupni troškovi školovanja puno manji, a stipendije i krediti će omogućiti školovanje i onima koji to inače ne bi mogli.

Zbog toga Veleučilište nije konkurencija već postojećim studijima, nego jedna mogućnost više mladim ljudima da nastave školovanje. U širokoj raspravi na Županijskoj skupštini prije usvajanja Izmjena i dopuna Ugovora o osnivanju “Veleučilišta Hrvatsko zagorje” u Krapini to je i potvrđeno.

U razvojnom smislu Veleučilište je otvoreno za razvoj drugih studijskih programa. Izmjenom i dopunom ugovora o osnivanju Veleučilišta Županija ima vodeću ulogu u predlaganju i poticanju razvoja drugih stručnih studija u interesu razvoja cjelokupnog područja županije.

Veleučilište bi trebalo biti i centar razvoja. Zbog toga planiramo u kratkom roku zaključiti ugovor o radu s punim radnim vremenom sa što više nastavnog osoblja jer samo stalno zaposleni profesori mogu biti jezgra znanja i nositelji projekata koji će omogućiti razvoj gospodarstva. Puno je stručnjaka koji žive u Županiji, a posao su morali potražiti u Zagrebu. Pokazali su volju da se uključe u rad veleučilišta. To će biti i poticaj da se pohađaju postdiplomski studiji, da se više ulaže u sebe, što će rezultirati većim brojem stručnih školovanih ljudi u Županiji.

Otvaranjem Veleučilišta “Hrvatsko zagorje” u Krapini došlo je do unapređenja gospodarskog i socijalnog statusa građana, unapređenja obrazovanja, unapređenja kvalitete življenja i do zadržavanja visokoobrazovnog kadra u Krapinsko-zagorskoj županiji.

© Copyright 2022. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina | Sva prava pridržana